17.06.2002.
 Direktor bonskog Instituta za psihologiju, prof. dr. Reinhold Bergler, ustvrdio je nakon opsežno provedenih ispitivanja da kućni ljubimci mogu imati značajnu ulogu u preventivnoj medicini .
Medicina je u liječenju nekih bolesti još "nemoćna" i stoga je nužno razvijati u što većoj mjeri tzv. preventivno liječenje. Međutim, poznato je da se određene zdravstvene navike mogu razvijati samo ako za to postoji spremnost i ako to radimo s veseljem. Prevencija se, kažu stručnjaci, ne može ljudima učiniti bližom samo racionalnim putem već mora imati i svoju emocionalnu konotaciju. U tom kontekstu, kućni ljubimci nemaju samo funkciju društvenog katalizatora već mogu postati i sastavnim dijelom pozitivnoga (optimističnog) gledanja na život.
 Kod liječnika i stručnjaka koji rade u zdravstvenim ustanovama u svijetu posljednjih godina sazrijeva uvjerenje o vrijednosti primarne i sekundarne prevencije. Ovaj trend potvrdila je i vrlo kompleksno postavljena studija koju je provelo 100 njemačkih stručnjaka iz zdravstva - ispitano je 60 liječnika opće prakse i 20 stručnjaka zdravstvenih ustanova u standardiziranim intervjuima na temu prevencije, a njihovi su se spontani odgovori nakon toga različitim metodama vrednovali. Pokretaču ove studije, prof. dr. Reinholdu Bergleru, direktoru Instituta za psihologiju pri bonskom Sveučilištu, cilj je bio istražiti utjecaj koji druženje s kućnim ljubimcima može imati na djecu, bolesne i starije ljude u preventivnoj medicini.
PREVENTIVNO LIJEĆENJE: OD UVJERENJA DO PRISILE
Iz podataka dobivenih ispitivanjem proizlazi da zdravstveni stručnjaci imaju mnogobrojna zaduženja, koja sežu u oblast preventivne medicine od savladavanja stresa do smanjivanja uzimanja droge i alkohola, korištenja slobodnog vremena radi zdravstvenih aktivnosti i psihološkog liječenja. Liječnici su jednodušni u ocjeni da je prevencija nužna, međutim, stajalište je da može biti uspješna jedino ako pacijent ima pozitivno gledište prema životu.
VIŠA KVALITETA ŽIVOTA UZ KUĆNE LJUBIMCE
Visoka kvaliteta života rezultat je mnogih pojedinih čimbenika, medu kojima kućni ljubimci igraju važnu ulogu. Da bi ovu svoju ulogu mogli i odigrati, čovjek ih mora prihvatiti, s njima valja primjereno postupati, ne smiju preopteretiti gospodara i mora ih prihvatiti cijela obitelj, a ne samo jedan član obitelji. Ako postoje ove pretpostavke, kućni ljubimci mogu biti korisni u sekundarnom preventivnom liječenju sljedećih bolesti:
- bolesti srca i krvotoka - oboljenja organa za kretanje i stajanje
- psihosomatske disfunkcije
- defekte u ponašanju i razvoju djece
- psihička iskliznuća (neuroze/psihoze) kao i
- oboljenja dišnih putova
Pozitivan utjecaj kućnih ljubimaca na način života, kojeg karakterizira svijest o čuvanju vlastitog zdravlja, očituje se u kretanju na slobodnom zraku, čovjek je manje osamljen, svakidašnjica je manje jednolična, dan je bolje vremenski rasporeden, postoji veće zadovoljstvo, i čovjek općenito uz kućne ljubimce s više optimizma gleda na život.
KOJA ŽIVOTINJA ZA KOGA?
Prema uvjerenju većine stručnjaka (57 posto) kućni se ljubimac posebno preporučuje samcima, jer time automatski prestaju biti sami, imaju veće obveze i lakše uspostavljaju veze s drugim ljudima. Na taj način postupno se ponovno vraća radost prema životu, brige nisu u prvom planu i čovjek dobiva mogućnost ispoljiti svoju nježnost prema životinji i osjetiti njezinu privrženost. Kao koterapeuti najčešće se spominju psi, mačke i ptice.
Na drugom mjestu skale rizične skupine rangirana su djeca i problematična djeca. Uz pomoć psa, mačke, ptice ili glodavca ona se uče odgovornosti i obzirnosti, dobivaju sudruga za igru i tako ispunjavaju prazninu koju donosi nerazumijevanja odraslih. Promatranjem životinje djeca uče dekodirati neverbalne znakove, a to potiče funkciju učenja i razvitak ličnosti. Za osobe pak s viškom kilograma, pacijente koji imaju poteškoća sa srcem i krvotokom te za dijabetičare najpogodniji je pas, jer ih "prisiljava" na kretanje. Za psihički oboljele i depresivne ljude u obzir dolaze psi, mačke i ptice. Bolesnik stječe dojam da je potreban, skreću mu pozornost s vlastitih briga i olakšavaju društvene veze.
Od kućnih ljubimaca imaju koristi i stariji ljudi, jer ih oni potiču na kretanje, duhovnu aktivnost i s njima lakše zaboravljaju usamljenost. Kućni ljubimac pomaže prazno vrijeme ispuniti poslom koji ima smisla, što je vrlo važno, jer osjećaj dosade izrazito destruktivno djeluje.
Liječnici u staračkim domovima koji se brinu o pacijentima s kućnim ljubimcima u većini smatraju da su pacijenti staračkog doma - čak i oni koji imaju samo akvarij, spremniji na razgovor, da je medu njima bolja atmosfera i život u domu postaje zanimljiviji.
MOST IZMEĐU LIJEČNIKA I PACIJENTA
Postupak s kućnim ljubimcima na svoj način određuje čovjeka - oni su idealan most za psihodijagnostiku liječniku opće prakse. U prilog ovoj ocjeni ide da je 60 posto ispitanih liječnika znalo koje kućne ljubimce imaju njihovi pacijenti, jer polovica pacijenata spontano priča liječniku o svom kućnom ljubimcu. Liječnici su naveli sljedeća tipična obilježja pacijenata s kućnim ljubimcem:
- pokretljivost
- svjesni su svojih obveza, - obzirnost prema drugim ljudima
- toleranciju
- volju za životom
- društvenost i otvorenost
- uravnoteženost
- povezanost s prirodom i svijest o okolišu
- društveni senzibilitet
Preventivni se učinak kućnih ljubimca obrazlaže time što u području emocionalnog života pozitivno utječu na ljude. Oni, međutim, mogu djelovati jedino onda pozitivno psihoterapeutski ako su željeni, prihvaćeni i ako se o njima vodi primjerena briga.
spike
|
